Probiotici i imunološki sistem

Naša crijevna mikrobiota, odnosno ekosistem mikroorganizama koji žive u našem probavnom traktu igra više važnih uloga za ljudsko zdravlje.

Crijevnu mikrobiotu čini čitav niz mikroba, uključujući bakterije, gljivice, kvasnice i arheje¹ i ima više korisnih funkcija, od pomoći u varenju hrane do potpomaganja imunološke funkcije.²

Procjenjuje se da je do 70-80% ljudskog imunološkog sistema smješteno u crijevima.³ To ne iznenađuje ako imamo u vidu da zbog gutanja, naš probavni sistem predstavlja glavnu ulaznu tačku za patogene mikroorganizme.^3,4 Naša crijeva su svakodnevno opterećena vanjskim mikroorganizmima kao što su gljivice, bakterije, virusi, od kojih neki mogu biti opasni po zdravlje.³

U našim crijevima nalazi se sloj ćelija (epitel) koje tvore barijeru između tijela i bilo kojih štetnih mikroorganizama. Uloga ovog sloja je da omogući prolaz korisnih nutrijenata u krvotok, a da pri tom spriječi prodor štetnih organizama. Zapravo, epitelna barijera je uvijek "na oprezu", tražeći opasne patogene, pazeći pri tom da se ne blokiraju korisne hranjive tvari.⁴ Kada je imunološki sistem prereaktivan on može izazvati autoimune bolesti⁵ kao što je upalna bolest crijeva.

Korisne bakterije mogu pomoći imunološkoj funkciji

Probiotici - korisne bakterije koje unosimo u tijelo - mogu poboljšati funkciju epitelne barijere te pozitivno utjecati na sluznicu i na imunološki odgovor.⁶ Osim toga, probiotske bakterije mogu zaštititi naše zdravlje tako što će pobijediti patogene organizme u borbi za ključne nutrijente,⁷ odnosno putem proizvodnje supstanci koje su toksične za štetne bakterije, čime mogu spriječiti njihovo daljnje širenje.

Jedno kliničko ispitivanje, u kojem su se ispitivale respiratorne infekcije, pokazalo je da je kod studenata koji su dobili probiotike bolest trajala kraće. Osim toga, težina infekcija bila je 34 % manja u poređenju s onima koji su uzimali placebo.⁸

Mala djeca i imunološki sistem

Probiotici, a naročito bifidobakterije, igraju ključnu ulogu kod male djece i pomažu u razvoju i sazrijevanju imunološkog sistema.⁹ Alergije su rezultat pretjerane reakcije imunološkog sistema na podražaj koji nije štetan. Trenutno oko 20% svjetskog stanovništva pati od nekog oblika alergijskog poremećaja. Čini se da incidencija ovih poremećaja raste. U SAD su stope dječije astme porasle za 50% u periodu od 1980. do 2000. godine.¹⁰ Teorija je da poremećaj crijevne mikrobiote u ranom djetinjstvu može dovesti do veće incidencije alergijskih oboljenja kod djece.¹¹ Smatra se da djeca u industrijaliziranim zemljama imaju manje laktobacila i bifidobakterija u crijevima u poređenju sa djecom iz manje razvijenih zemalja gdje se bilježi niža incidencija alergijskih poremećaja.¹⁰ Uslijed toga, ukazano je da probiotska nadopuna u ranoj fazi života može pomoći u prevenciji nekih od ovih stanja.¹²

1. Ursell L, et al. Nutr Rev. 2012;70(1):S38-S44
2. Ciorba MA. Clin Gastroent Hepatol. 2012;10:960-968
3. Vighi G, et al. Clin and Exper Immunol. 2008;53(1):3-6
4. Tanoue T, Umesaki Y and Honda K. Gut Microbes. 2010:1:4;224-233
5. Harvard Health. ‘A Promising New Approach to Autoimmune Diseases.’ Available at: http://hms.harvard.edu/news/promising-new-approach-autoimmune-diseases-6-2-11. Accessed July 2016
6. Thomas C & Versalovic J. Gut Microbes. 2010;1(3);148-163
7. Travers M, et al. J Parasitology Res. 2011, Art.ID 610769. doi:10.1155/2011/610769
8. Smith TJ, et ali Br.J.Nutr. 2013;109:1999-2007.
9. Houghteling PD & Walker WA. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 2015;60(3):294-307
10. Michail S. All, Asth & Clin Immunol. 2009;5:5.DOI: 10.1186/1710-1492-5-5
11. Azad M, et al. BMJ. 2013;347:f6471
12. Enomoto T, et al. Allergology Int. 2014;63:575-585